Prilagodba djece u prijelazu iz tradicionalne nastave u nastavu na daljinu

Nastava na daljinu, mnogima velika nepoznanica i novitet, ušla je u naše živote slijedom nesretnih okolnosti, no navedeno nikako ne znači da upravo ova inovativna vrsta naobrazbe ne predstavlja pozitivan smjer osuvremenjivanja školovanja s potencijalom odličnog ishoda.

Novitet nastave na daljinu ili takozvanog udaljenog učenja, jedan je od brojnih izazova s kojima se djeca modernih generacija moraju nositi. Kao takav, sa sobom nosi brojna pitanja, sumnje, dvojbe te mu je potrebno pristupiti temeljito i dati si vremena u savladavanju poteškoća na putu.

U nastavku Vam donosimo pet smjernica za lakšu organizaciju nastave na daljinu i postizanja zadovoljavajućih rezultata, kako za djecu, tako i za roditelje.

1. RUTINA
Izvor: Instagram

Kako bi prilagodba iz klasične nastave u školi u nastavu na daljinu prošla što glađe, od velike je važnosti pobrinuti se da dijete zadrži što više elemenata školske rutine u svakodnevnom pohađanju nastave, iako je mjesto radnje sada njegova vlastita soba, umjesto uobičajenog školskog ambijenta.

Buđenje radnim danom idealno bi trebalo biti u isto vrijeme kao u ”normalnim” uvjetima, isto je s vremenom za učenje i rješavanje zadataka, obroke, dnevnim odmorima te slobodnim aktivnostima. Uvečer bi lijegati također trebalo u razumno vrijeme.

2. NAČIN UČENJA
Izvor: Instagram

Važno je način učenja prilagoditi individualnosti svakog djeteta, no mjesto i vrijeme učenja trebalo bi biti konstantno. Iz neposredne okoline potrebno je maknuti sve što djetetu nepotrebno odvlači pažnju.

Potrebno je učiti aktivno, zapisivati natuknice, ne dozvoljavati da se gradivo gomila, izrađivati podsjetnike i učiti s razumijevanjem te nejasnoće komunicirati s ukućanima. Istovremeno, ne preporuča se učiti brzopleto i žuriti u radu, ne uzimati stanke i pokušavati odraditi sav posao i zadatke odjednom.

Poželjno je da svako dijete izradi svoj tjedni planer i na taj si način stvori optimalan ritam učenja svih predmeta – radni učinak je najbolji od 9 do 11 sati ujutro te oko 17 sati,

3. TRAŽENJE POMOĆI
Izvor: Instagram

Djetetu je važno dati do znanja da se nejasnoće najlakše i najefikasnije rješavaju traženjem pomoći. Neovisno o tome traže li ju od prijatelja ili prijateljice iz razreda, učitelja ili učiteljice ili pak razrednika, važno je da dijete zna iskomunicirati svoje sumnje, strahove i nedoumice.

4. PROPITKIVANJE SAMOG SEBE
Izvor: Instagram

Korisno je na kraju svakog dana napraviti mali rezime dnevnih aktivnosti u obliku pitanja o količini naučenog gradiva, kvaliteti učenja, zasluženoj ocjeni prema vlastitom mišljenju, kao i autosugestije o onome što je moglo biti bolje savladano i primijenjeno te promišljanja o nejasnoćama i povezanosti naučenog s drugim predmetima.

5. OPUŠTANJE I ODMOR
Izvor: Instagram

Svakodnevno opuštanje i odmor jednako su važni kao i učenje – osiguravanje dnevnog odmora, vikendom nešto dužeg, vježbanje, dopisivanje s prijateljima, gledanje omiljenih serija i filmova, čitanje knjiga, virtualno druženje, važni su elementi svakodnevnice koje nikako ne treba zapostaviti i jedan od glavnih preduvjeta dobre prilagodbe na ovaj sasvim drukčiji način naobrazbe.

Vrijeme je velikih promjena u svim našim životima. Kako bismo omogućili djeci da se što lakše prilagode novonastalim okolnostima, potrebno je sve savjete i smjernice uzeti sa zrnom soli, uzimajući prvo djetetovu osobnost, navike i preferencije u obzir.

Ono što jednom djetetu može biti iznimno motivirajuće, drugo može doživjeti kao otežavajuću okolnost. U svakom je slučaju, najbitnije, online školu i udaljeno učenje naučiti iskoristiti kako bi njihov ishod bio optimalan, maksimalno podređen otkrivanju djetetovih kvaliteta i realizaciji obrazovnih ciljeva.

Previous

Next

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *